Močvarna riđa (Euphydrias aurinia) je strogo zaštićena vrsta. Navodi se u Prilogu I. Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama i u Dodatku II Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija).
Močvarna riđa je danji leptir iz porodice riđa ili šarenaca (Nymphalidae). Raspon krila iznosi od 35 do 45 mm. Ženka močvarne riđe polaže 80-350 jajašaca na donju površinu listova. Jajašca su okruglog oblika izrazito žute boje. Zimuje u stadiju gusjenice. Tijekom zime od pet do deset gusjenica hibernira u čvrstom stadiju u svilenkastim mrežama. Gusjenica močvarne riđe je smeđa s čekinjama. Biljke hraniteljice gusjenice su žuti srčanik (Gentiana lutea), šumska kozja krv (Lonicera periclymenum), golublja zvjezdoglavka (Scabiosa columbaria) i dr. Gusjenica se u travnju i svibnju zakukuljuje na stabljikama biljaka. Temeljna boja kukuljice je bijela, blijedožuta do siva, s crnim i žutim točkicama i kraćim šarama oblika crte. Pripada skupini strmoglavica jer je prednjim dijelom okrenuta prema dolje a stražnjim dijelom na kojem se nalazi kremaster pričvršćena je na stabljike biljaka. Leptir (imago) leti u jednoj generaciji od svibnja do kolovoza.
Močvarna riđa nije česta vrsta u Hrvatskoj iako je rasprostranjena na cijelom njezinom području u manjim, međusobno izoliranim populacijama. Ovaj prekrasni šareni leptir obitava i na vlažnim livadama ličkih krških polja koja su dio ekološke mreže Natura 2000. Značajnija populacija močvarne riđe uočena je u Krbavskom i Ličkom polju. Najveća prijetnja za močvarnu riđu je dreniranje i smanjivanje površina vlažnih i močvarnih travnjaka stoga je skrb o staništu imperativ zaštite i očuvanja ove ugrožene vrste.
Fotografije močvarne riđe istaknute u galeriji snimio je stručni voditelj Javne ustanove tijekom svibnja mjeseca ove godine u područjima ekološke mreže Ličko polje (predio Trnovačkih i Zablatskih bara), Krbavsko polje (područje Mutilića) te u Docu Sekulića (područje Smokrića pored Lovinca).
